Diskriminacija po pitanju naglaska: Kada i gdje?

Diskriminacija po pitanju naglaska, ili akcentizam, se dešava kada ljudi razviju negativan stav prema određenim naglascima. Ovi stavovi su povezani sa stereotipima, odnosno sa unaprijed zamišljenim shvatanjima koje pojedinac ili grupa pojedinaca ima o drugim pojedincima ili grupama pojedinaca u vezi, između ostalog, njihovom kompetencijom, obrazovanjem i društvenim statusom. Diskriminacija po pitanju naglaska se dešava svaki put kada je neko kategoriziran i nepravedno osuđen ili tretiran na osnovu njegovog naglaska.
Primjeri naglaska datiraju iz drevnih vremena, a jedan od prvih je opisan u Starom zavjetu (Suci, 5-6). U sukobu između Gileadaca i Efraimaca, Efraimici bi prepoznali neprijatelje koji pokušavaju da se provuku preko rijeke Jordan tako što bi ih pitali da izgovore reč shibboleth ( “stream”). Gileadci, koji nisu mogli izgovoriti glas “sh” (/ʃ/), bili su zarobljeni i ubijeni. Od tada je “shibboleth ” postao tehnički pojam za označavanje riječi ili fraze koja je karakteristična za određenu grupu (posebno u smislu njenog izgovora).
Nedavni primjeri slični primjeru “shibboleth” koji se koriste u konfliktnim situacijama uključuju takozvani “Parsley masakr” , odnosno masovno ubijanje Haitijanaca od strane dominikanskog diktatora Trujilla 1937. godine, i Crni jul, anti-tamilski pogrom koji je označio početak građanskog rata na Šri Lanki 1983. godine. Za vrijeme prvog, način na koji su ljudi izgovarali špansku reč “parsley” (peršin) (ili španskim ili francuskim/haitskim kreolskim naglaskom) određivao je njihovu sudbinu. Tokom drugog, Tamilci su bili identifikovani i napadnuti na osnovu izgovora sinhaleske riječi “baldiya” (“kvrga”).
Diskriminacija po pitanju naglaska je daleko rasprostranjenija nego što mislimo. Ona se dešava svaki dan i svugdje, prelazeći starosne i društvene grupe i obuhvatajući različita privatna i javna okruženja, sa značajnim utjecajem na živote onih koji su diskriminirani. Istraživanja iz SAD-a pokazala su da pristrasnost prema određenim etničkim i regionalnim naglascima može dovesti do nejednake dostupnosti zaposlenja, stanovanja i obrazovanja (Massey & Lundy 2001). Isto tako, ljudi koji govore regionalnim naglaskom u Njemačkoj su prijavljeni da imaju manju platu od oko 20% u poređenju sa ljudima koji govore standardnim njemačkim naglaskom (Grogger et al. 2020).
Akcentizam je takođe rasprostranjen u medijima, na primjer u filmovima (Bleienbacher 2012),, video igrama (Ensslin 2010), pa čak i crtanim filmovima koji za ciljnu publiku imaju malu djecu (Lippi-Green 2012, Ch. 7).
Zanimljivo je da se pristrasnost prema nekom naglasku obično razvija u vrlo ranoj životnoj dobi, kao što se tvrdi u još uvijek neobjavljenoj studiji (Jeffries et al. 2023) koja raspravlja o tome kako djeca od pet godina mogu da razlikuju različite grupe govornika na osnovu osobina izgovora povezanih sa sjevernim i južnim varijetetama britanskog engleskog.
Svjesnost o diskriminaciji po pitanju naglaska je još uvijek nejasna, ali je u porastu. Na primjer, dok je u studiji iz 2007. godine u Velikoj Britaniji samo 3% poslodavaca spomenulo naglasak ili dijalekt kao pitanje jednakosti i raznolikosti (u poređenju sa, na primjer, 60% poslodavaca koji su spomenuli invaliditet i 58% koji su spomenuli etničku pripadnost/rasu), u novijem istraživanju čak 76% poslodavaca priznalo je da diskriminira kandidate zbog njihovih naglasaka.
Izvještaji o diskriminaciji po pitanju naglaska za druge jezike osim engleskog i koji uključuju druge države osim SAD-a i Velike Britanije još uvijek su ograničeni, iako su se nedavne studije usredotočile, na primjer, na stavove nastavnika o učenicima koji govore drugačijim naglaskom u Italiji (za detaljniji uvid u situaciju glede naglaska u Italiji i stavove prema višejezičnosti u školama, kliknite ovdje).
Važno je napomenuti da se stavovi prema naglasku mogu veoma razlikovati i da na njih utiče više faktora. Ispitivanje stereotipa i podizanje svijesti i važnosti uvažavanja jezičke raznolikosti može pomoći u rješavanju predrasuda i promovisanju inkluzivnijeg stava prema naglascima.
Sa fokusom na akcentizam u obrazovanju, CIRCE ima za cilj da ispita stavove nastavnika i učenika u četiri različite zemlje, da podigne svijest o praksama jezičke diskriminacije u školama i univerzitetima i podstakne veću toleranciju prema različitim naglascima.