Circe je bila boginja, ali njen glas se razlikovao od glasova drugih bogova. Zvučala je kao ljudsko biće, a Olimpijci su je zbog toga gledali sumnjičavo. Grčki mit bi nam mogao ponuditi jedan od najranijih primjera diskriminacije po pitanju naglaska!
Jezička diskriminacija se odnosi na nepravedan tretman pojedinaca ili grupa na osnovu predrasuda prema njihovom jeziku ili načinu govora. U literaturi je poznata pod različitim nazivima: glotofobija, lingvističko profilisanje, zabrana slenga, diskriminacija po pitanju naglaska, negativno ophođenje prema etnički obilježenom naglasku, jezički rasizam, jezički stereotip i lingvizam.
Kada se to dogodi na osnovu toga kako osoba zvuči – određenog naglaska koji ima – govorimo o akcentizmu. Svako ima naglasak. Naglasak neke osobe može nam reći mnogo toga o njenoj dobi, spolu, geografskom porijeklu, pa čak i obrazovnom nivou ili društvenoj klasi. Mi stvaramo pretpostavke na osnovu ovih izgovornih znakova i to je sasvim prihvatljivo. Svi mi preferiramo određene vrste naglasaka koji nam se čine ljepšim, muzikalnim ili melodičnim, ili koji nas čine suosjećajnim.
Problem nastaje kada ova tumačenja postanu predrasude i snažno utiču na način na koji se prema toj osobi postupa. Naglasak nas ne bi trebao navesti da zauzmemo stav o pouzdanosti, kompetenciji, profesionalnim sposobnostima ili ekonomskom statusu osobe.
Ovi stavovi su predrasude i ako na kraju utiču na način na koji se o nekoj osobi misli i kako se ona tretira, oni postaju oblik diskriminacije. Poznavanje ovih predrasuda i generalizacija može pomoći u izbjegavanju diskriminacije.
Diskriminacija na osnovu jezika jedan je od najmanje poznatih i društveno istaknutih oblika diskriminacije i jedan od najtrajnijih oblika diskriminacije.
Mehanizmi u jezičkoj diskriminaciji su suptilni, jer često djeluju na podsvjesnom planu. Štaviše, diskriminacija na osnovu naglaska je široko rasprostranjena i društveno se toleriše.
Ono što je važno za diskriminaciju po pitanju naglaska je da se diskriminacija zapravo ne odnosi na jezik, već na ljude. Ona doprinosi društvenim i ekonomskim nejednakostima. Može ograničiti pristup pojedinaca obrazovanju, zapošljavanju, zdravstvenoj zaštiti i drugim bitnim uslugama, čime se produbljuje siromaštvo i marginalizacija.
Diskriminacija po pitanju naglaska može imati značajne psihološke efekte na pojedince i zajednice. Može dovesti do osjećaja isključenosti, stida, inferiornosti, nesigurnosti i gubitka samopoštovanja.
Ova negativna iskustva mogu imati dugotrajan utjecaj na mentalno stanje pojedinca i ukupni kvalitet života.
Disriminacija po pitanju akcenta se dešava svugdje, sakodnevno. Raširenija je nego se pretpostavlja i širi se kroz vrijeme, mjesto i različite sektore društva.
Diskriminacija po pitanju naglaska je posebno opasna u školi, jer nastavnici mogu negativno ocijeniti učenike iz marginalizovanih jezičkih sredina kao rezultat predrasuda i dovesti do toga da se učenici osjećaju manje cijenjenim i obeshrabrenim kada je učenje u pitanju.
Rješavanje jezičke diskriminacije u obrazovanju uključuje implementaciju inkluzivne jezičke politike, obezbjeđivanje resursa za višejezično obrazovanje, obuku nastavnika za inkluzivne pedagoške prakse i promovisanje jezičke raznolikosti u nastavnom materijalu. Čineći to, možemo stvoriti pravedno obrazovno okruženje koje vrednuje i slavi jezičku raznolikost učenika. Znamo da se diskriminacija po pitanju naglaska dešava. Ono o čemu manje znamo je kako se dešava: koji su jezici predmet predrasuda, koje su to predrasude, da li se razlikuju prema različitim mjestima i godinama i kako.
CIRCE želi istražiti kako naglaske percipiraju i procjenjuju učenici i nastavnici u Italiji, Njemačkoj, Portugalu i Bosni i Hercegovini