Diskriminacija po pitanju naglaska je posebno opasna u obrazovnom okruženju. Na primjer, ako nastavnici negativno ocjenjuju učenike na osnovu pristrasnosti prema nekom naglasku, oni mogu patiti od nedostatka motivacije i niskog samopoštovanja.
Do sada su istraživanja o akcentizmu u obrazovanju uglavnom provođena u zemljama engleskog govornog područja. Na primjer, u nedavnom istraživanju u Velikoj Britaniji među studentima i kandidatima za univerzitet (Levon, Sharma & Ilbury 2022), značajan broj ispitanika (30% uzorka studenata i 29% uzorka kandidata) prijavio je da je doživio diskriminaciju prema regionalnom naglasku i da se osjećao ismijan, kritikovan ili izdvojen zbog svoga naglaska.
Prema Levonu i saradnicima (ibid.: 19) “istraživanje je pokazalo da se standardna jezička ideologija sprovodi i implicitno kroz instrukciju i zahtjevanje od učenika da koristi “tečne” stilove govora (često izjednačene sa eliminacijom regionalnih osobina) i eksplicitno kroz obrazovne politike.
Tako, “mnogi univerzitetski studenti prijavljuju pritisak da promijene svoj naglasak protiv svoje želje”, što “stavlja dodatni kognitivni pritisak na podskup društvenih grupa koje se već suočavaju sa nepovoljnom situacijom druge vrste” (ibid. :25). Autori dalje ističu da “studenti navode da oklijevaju da govore na predavanjima, da govore u tutorijalima ili da postavljaju pitanja, što može da spriječi učenje i stjecanje vještina javnog govora i komunikacije koje su ključne za socijalnu mobilnost i napredovanje u karijeri” (ibid.).
Što se tiče škola, dvije nedavne studije u Velikoj Britaniji pokazale su da na procjenu rada učenika od strane nastavnika (Snell & Cushing 2022) i inspektora (Cushing & Snell 2022) utiču stereotipne pretpostavke o naglascima.
Prelazeći u neevropski kontekst i uzimajući u obzir jezike koji nisu engleski, Olko et al. (2023) su ispitivali procese uključivanja u društvo starosjedilačkog naroda koji govori Nahuati u Meksiku. Otkrili su da je jezična diskriminacija, čiji su primarni prostor škole, važan prediktor lošijeg samoocjenjivanja zdravlja i viših razina depresije u Nahua zajednicama.
Općenito, akcentizam u obrazovanju još uvijek je nedovoljno istraženo područje koje zaslužuje veću pažnju javnosti i donositelja odluka. Glavni cilj CIRCE-a je upravo podizanje svijesti o ovom obliku diskriminacije i razvoj resursa koji promovišu veću toleranciju prema različitim naglascima.
Diskriminacija po pitanju naglaska može imati utjecaj na učenike školske dobi na više načina:
1. Zlostavljanje i društveno isključivanje: Učenici koji govore drugačijim naglaskom od dominantnog ili “standardnog” naglaska mogu postati mete zlostavljanja ili društvene isključenosti od strane svojih vršnjaka. Mogu biti ismijani ili izolirani, što može dovesti do osjećaja srama, niskog samopoštovanja i negativnog školskog iskustva.
2. Akademski uspjeh i samopouzdanje: Diskriminacija po pitanju naglaska može utjecati na učenikov akademski uspjeh i samopouzdanje. Učenici koji su stalno izloženi negativnim reakcijama ili pristrasnom tretmanu na temelju svog naglaska mogu se osjećati obeshrabreno po pitanju sudjelovanja u nastavi, govorenja ili izražavanja. To može spriječiti njihovo učenje, akademski angažman i općenito obrazovne rezultate.
3. Razvoj jezika: Diskriminacija po pitanju naglaska također može utjecati na razvoj jezika učenika. Kada su učenici obeshrabreni ili ušutkani zbog svog naglaska, oni mogu oklijevati da vježbaju govor ili učestvuju u verbalnim aktivnostima. To može spriječiti njihovo tečno korištenje jezika, razvoj vokabulara i komunikacijske vještine, što može utjecati na njihov obrazovni napredak i buduće mogućnosti.
4. Kulturni identitet i pripadnost: Učenici koji dožive diskriminaciju naglaska mogu se boriti sa svojim osjećajem kulturnog identiteta i pripadnosti. Mogu se osjećati pod pritiskom da promijene svoj naglasak ili potisnu svoju kulturnu pozadinu kako bi odgovarali društvenim očekivanjima ili izbjegli diskriminaciju. Ta unutrašnja borba može rezultirati gubitkom veze s njihovim kulturnim naslijeđem, što dovodi do osjećaja izoliranosti ili krize identiteta.
5. Psihološko blagostanje: Diskriminacija po pitanju naglaska može imati negativan utjecaj na psihološko blagostanje školske djece. Stalno iskustvo diskriminacije može doprinijeti povećanju stresa, tjeskobe i depresije. To može stvoriti neprijateljsko školsko okruženje koje utječe na ukupno emocionalno zdravlje i sreću učenika.
Da li ste imali slično iskustvo? Podijelite ga s nama.